уторак, 25. јануар 2011.

Codex

Drugi pišu....
Ovih dana dobio sam nekoliko poruka sa upozorenjem na famozni Codex Alimentarius kojim se propisuju neki standardi za prehrambene proizvode i time navodno štiti zdravlje čovečanstva.
Tragom tih poruka krenuo sam da proverim sve to i verovali ili ne nisam našao niti jedan napis koji o tom Codexu piše nešto afirmativno.

Jedina osoba koja hvali ovaj Codex je Načelnik republičke veterinarske inspakcije, Sanja Čelebićanin.

Napis Lj. Račića o Codex Alimentariusu objavio je "PRES" ovde gde se mogu naći i vrlo interesantni komentari teksta.

Kopiju tog teksta u celini  imate ovde ma da bi ipak najbolje bilo da pogledate original.
................................................................................
BEOGRAD 25. 01. 2011

PRESS

OPASNO: zabranjeni herbicidi u hrani
Otrov u mesnim prerađevinama!

U Srbiji se u prodaji nalaze proizvodi koji u sebi sadrže opasne herbicide - izazivače raka, steriliteta, šećerne bolesti i atrofije mozga. Hrana proizvedena po kodeksu „alimentarijus" dozvoljena u SAD od prošle godine, dok je u EU zabranjena


Na tržištu Srbije prodaju se prehrambeni proizvodi opasni po zdravlje i život ljudi koji su pravljeni po kodeksu „alimentarijus", dokumentu Svetske zdravstvene organizacije, koji propisuje korišćenje štetnih sastojaka u proizvodnji. Direktor Ekološkog pokreta Novog Sada Nikola Aleksić tvrdi da se u proizvodnji po ovom „kodeksu" koriste genetski modifikovana jedinjenja, koja mogu izazvati rak, sterilitet, šećernu bolest i još 60 najtežih oboljenja.

Aleksić objašnjava da ovakvi proizvodi imaju oznaku poput piramide i da na njima piše „codex alimentarius". On tvrdi i da ih na našem tržištu ima nezakonito, pa čak i u nekim poznatim domaćim mesnim firmama.

- Kod njih se prodaju viršle sa oznakom kodeksa „alimentarijus", koje sam ja primetio nedavno - tvrdi Aleksić.

Zabranjeni herbicidi

Ovaj kodeks, koji je odredila SZO, za hranu i poljoprivredu u Srbiji nije usvojen jer je naša zemlja potpisnica Roterdamske i kopenhaške konvencije, koja je u suprotnosti sa njim.
2
Sporna oznaka... Proizvodi sa ovom nalepnicom su po kodeksu „alimentarijusu"

- Kodeks sadrži obavezujuće odredbe o korišćenju veštačkog goveđeg hormona rasta i antibiotika u svim vrstama mesa namenjenih ljudskoj ishrani. To će imati nesagledive posledice po zdravlje sadašnjih i budućih generacija. On propisuje da se u poljoprivrednoj proizvodnji koristi genetski modifikovano seme. Od 12 zabranjenih herbicida za zaštitu poljoprivrednih proizvoda, u kodeks je nedavno vraćeno sedam jedinjenja poput DDT-a, lindana, malationa i drugih otrova koji su zabranjeni pre više od 30 godina. Primera radi, DDT je 1972. godine zabranjen i kod nas, u Evropi i pre, zbog maligniteta, a sad ga vraćaju na listu. Lindan je pogotovo zabranjen za upotrebu pri uzgoju šargarepe, a malation se nekada koristio za prskanje komaraca. Takođe, po njihovim odredbama tačno se zna koliko goveđeg hormona rasta sme da se koristi prilikom uzgajanja goveda, i ako to odbijete, a članica ste Svetske trgovinske organizacije, platićete milionsku odštetu u dolarima. To se dogodilo sa EU pre 10 godina, kada je odbila kontingent govedine iz Amerike i Kanade - rekao nam je Aleksić.

Nesagledive posledice
Bivši republički veterinarski inspektor Miroslav Stojišić upozorava zašto treba izbegavati proizvode sa oznakom „kodeks alimentarijus".

Aleksić: Novi nacizam
Nikola Aleksić iz Ekološkog pokreta Novi Sad tvrdi da je ovaj „kodeks" direktan nastavak nacističke filozofije čiji je cilj da se broj ljudske populacije smanji.
- Ti hormoni u životinjama kod ljudske populacije ubrzavaju polnu zrelost. Devojčice od osam godina starosti ulaze u pubertet, sa devet im rastu grudi, u 18. godini dobijaju rak dojke, a muškarci prostate - tvrdi Aleksić.


- Herbicidi koji se sastoje od opasnih materija koriste se za prskanje kukuruza, pšenice i drugih kultura protiv gljivica i parazita. Mnogi su odavno zabranjeni u Evropi, dok se kod nas uvoze. Ako se stoka hrani biljkama koje su njima prskane, ona će se zaraziti, a samim tim i meso neće biti zdravo po nas. Poput karagana, mogu da izazovu rak i mnoge druge bolesti - objasnio je Stojišić.

Direktor Industrije mesa „Matijević" Milan Jozanov rekao je za naš list da njihovi proizvodi nisu štetni, a sve glasine da se kod njih prodaju štetni proizvodi po kodeksu „alimentarijus" pripisao je zavisti pojedinaca.
- Poslednjih nekoliko dana pod pritiskom smo raznih neosnovanih optužbi koje dovode u pitanje zdravstvenu ispravnost hrane našeg preduzeća. Sve je izneto u cirkularnim pismima koja kruže Srbijom. Zavist pojedinaca i iznete laži plaćenika uvoznog lobija ne možemo zaustaviti, ali zbog potrošača moramo da kažemo da su ova pisanja zlonamerna i da su ovi tekstovi očito usmereni na pokušaj eliminisanja svega što je domaće i napredno. Mi smo izabrali put koji vodi intenzivnom razvoju i profitu, ali ne na štetu sopstvenog naroda nego u njegovu korist, a sve pod budnim okom nadležnih organa. Kažu da je na našim viršlama bila oznaka kodeksa „alimentarijus", ali to je u stvari bila oznaka standarda HASAP, koju smo držali do 2009. godine - rekao nam je Jozanov.

Čelebićanin: „Alimentarijus" je poželjan

Načelnik republičke veterinarske inspekcije Sanja Čelebićanin, međutim, kaže za Press da kodeks „alimentarijus" predstavlja preporuke dobre higijenske i proizvođačke prakse i postupaka u proizvodnji koji garantuju bezbednost proizvoda.

- Ako je neko stavio znak „kodeksa", ništa loše nije uradio. Ne postoji zakonska obaveza da se on stavlja, ali dobrodošlo je ako se neko pridržava postupaka u proizvodnji po njemu. Taj „kodeks" je zapravo preporuka organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija i preporuka SZO. Apsolutno je u skladu sa svim važećim propisima - tvrdi Čelebićaninova.


LJ. RAČIĆ
Pogledajte razgovor sa gospodinom Aleksićem
Nikola Aleksic from lesman on Vimeo.

Na svom sajtu "Kurir" takođe donosi interesantan tekst Katarine Martić o genetski modifikovanoj soji.
Tekst možete pogledati ovde sa veoma interesantnim komentarima posetilaca.

OTROV U HRANI S PIJACE!

  Send to friend Print Ponedeljak, 17. Januar, 2011.| Autor: KATARINA MARTIĆ

U Ministarstvu poljoprivrede ne znaju ko uvozi zabranjenu genetski modifikovanu soju. Seljaci kažu da može da se kupi i u apotekama


BEOGRAD - Seme štetne genetski modifikovane soje prodaje se na pijacama i u poljoprivrednim apotekama iako je to u Srbiji zabranjeno!
Ovo tvrdi poljoprivrednik Vojislav Stanković iz Lipolista kod Šapca, kome je Fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivrede u junu prošle godine na njivi površine jedan hektar pronašla zasad GM soje i naložila mu da je uništi. Pored toga, protiv Stankovića je podneta krivična prijava zbog njenog uzgajanja.
I dok nadležni iz ovog ministarstva zvanično ne znaju otkud seljacima ovo seme, Stanković tvrdi da se GM soja u Mačvi bez problema prodaje i sadi skoro deset godina.
- Više od 300 hektara njiva u našem kraju se nalazi pod zasadima GMO! Morali su nekog da okrive, pa hajde mene... Ti iz Ministarstva su dobro znali da sadimo to seme godinama jer nikada nismo krili i bez problema smo ga nabavljali na pijacama, u apotekama... Eto, prošle godine sam za 6.000 dinara kupio i posadio 200 kilograma semena - tvrdi za Kurir Stanković, koji je sam pokosio zasad da ne bi, kako kaže, platio kaznu u iznosu od oko 60.000 dinara.
Kaže da mu se više isplatilo da ga sam uništi jer tako ne mora da plati dodatnih 200 evra da „njihov“ traktor istanjira njivu.
- Od pokošenog zasada sam napravio seno kojim ću hraniti bikove! Neka je bar oni jedu, kad meni ne dozvoljavaju da je prodam... - na naše zaprepašćenje izjavio je Vojislav.
Kad smo mu rekli da životinje ne sme da hrani genetski modifikovanom hranom, poljoprivrednik iz Lipolista odgovorio je da je primetio da bikovi nisu baš zadovoljni ovom hranom jer im je „malo kiselkasta“, ali da će je pomešati s drugom, pošto je „greota da se soja baci“?!
Na pitanje da li ga je posetila poljoprivredna inspekcija kako bi proverila da li je uništio zasad, Stanković odgovara odrečno.
- Pozvao sam ih telefonom, rekao da sam uništio, i to je to. Ljudi mi veruju na reč - iskren je poljoprivrednik, koji tvrdi da se sojina sačma najnormalnije prodaje u poljoprivrednim apotekama i da je GM seme soje pre više godina uz odobrenje Ministarstva došlo iz Amerike.
- Nju sadimo jer kad poprskamo herbicid, sve oko nje se osuši, a ona raste bez problema. Obična soja ugine od ovog herbicida - objašnjava Stanković.
Kazne i do tri miliona dinara

- Na granici se kontroliše svaka pošiljka semena i sve pošiljke za koje se utvrdi da sadrže GMO se vraćaju i zabranjuje se njihov uvoz - objasnili su nam nadležni iz Ministarstva poljoprivrede. Da ta kontrola ne urodi baš uvek plodom i da nije detaljna, dokaz je i to što je prošle godine otkriveno 122 hektara pod usevima GM soje, zbog čega je podneto 98 krivičnih i prekršajnih prijava. Možemo samo da naslutimo na koliko je neotkrivenih polja posađeno GM seme.
Inače, Zakon o GMO zabranjuje uvođenje u proizvodnju i gajenje genetski modifikovanih useva. Visina kazne iznosi od 30.000 do 50.000 dinara za fizičko lice, dok je za pravno lice od 500.000 do 3.000.000 dinara.

среда, 22. септембар 2010.

The Great Deception And Fraud

Neću pisati ništa.
Neću da moje pisanje deluje sugestivno.
Prepuštam vam da pogledate video, razmislite i sami donesete zaključak.

[][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][]
[][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][]
[][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][]

[][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][]
[][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][]
[][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][]

[][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][]
[][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][]
[][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][][]

Vaš komentar (Your Comment)